Ta poznata zdravstvena ustanova iz Zagreba prije više godina krenula je s projektom Dalmacija, na poziv sadašnjih vlasnika Poliklinike Marin Med iz Dubrovnika. Suradnja se brzo proširila, pa prema njima gravitira i veliki broj osoba iz Crne Gore.
Također, u Polikliniku Ljutić u Splitu tim iz Aksisa dolazi već šest godina kako bi za preglede bili bliže svojim pacijentima. „Obožavam Split i Dubrovnik i tamo donosimo ono što im nije bilo dostupno”, kaže doc. dr. sc. Mladen Miškulin te naglašava:
Aksis je specifičan po tome što mnoge zahvate radimo ambulantno i u jednodnevnom režimu. Također, nakon najtežih operacija cilj nam je da pacijenti što kraće borave u bolnici i da se što prije vrate svojim aktivnostima. Zahvate obavljamo minimalno invazivnim metodama, bilo da se radi o artroskopskim zahvatima ili zamjenama zglobova.
Život bez boli
Nakon operacije zamjene koljena, kuka i ramena pacijenti u njihovoj bolnici leže samo dva do tri dana. „Prvi dan nakon operacije već ih dižemo na noge, drugi dan s nama hodaju po stepenicama, pa budu iznenađeni koliko im brzo teče oporavak i koliko su napredovali kada to uspoređuju s iskustvima pacijenata iz drugih ustanova”, navodi docent Miškulin.
Svi žele živjeti bez boli i na način na koji su živjeli prije ozljeđivanja, i u najvećem broju slučajeva to im uspijevamo vratiti. Pacijenti starije životne dobi, koji mahom dolaze zbog istrošenih kukova ili koljena, nakon zahvata ugradnje umjetnog zgloba i perioda rehabilitacije vrlo često mi kažu: „Doktore, vratili ste mi život.” Kada vidim zadovoljstvo mog pacijenta da se može baviti svime što želi, to mi je najveća zahvala.
Nadalje, Aksis je lider u području rekonstrukcije oštećenih tetiva ramena ili nestabilnih ramena. Primjerice, na kraju zahvata rekonstrukcije tetiva ramena apliciraju matične stanice na mjesto rekonstrukcije, po čemu su jedinstveni u ovom dijelu Europe.
„Naše pacijente redovito pratimo i testiramo njihov oporavak. Po našim dosadašnjim rezultatima možemo odgovorno tvrditi da ovakva naša tehnika ne samo da ubrzava proces rehabilitacije već i rekonstruirani dio tetive čini znatno snažnijim od uobičajenih metoda rekonstrukcije. Osim brzine oporavka, ovakav način liječenja uvelike smanjuje mogućnost ruptura tetiva, a koja mogućnost uvijek postoji”, kaže docent Miškulin.
Naš sugovornik je prije mjesec dana postao predsjednik Hrvatskog akademskog vaterpolskog kluba Mladost, s kojim je kao igrač vratio europski Kup u Zagreb nakon 17 godina pauze.
Naime, krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošloga stoljeća s Mladosti je osvojio Kup i prvenstvo bivše Jugoslavije, dva Kupa prvaka, Superkup… Jako puno trofeja. Vrhunskim sportom Mladen Miškulin tada se bavio uz redovno studiranje na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
„Kada me danas pitaju kako sam to uspijevao, kažem da ne znam ni sam. Valjda je to bila velika disciplina, ali i veliko odricanje, jer to je značilo učenje u autobusu i u hotelskoj sobi, rano dizanje radi odrađivanja treninga 6.30 ujutro, pa cijeli dan biti na fakultetu i onda bih otišao na večernji trening. Nije bilo jednostavno, no opet bih sve isto ponovio”, prisjeća se.
Nakon fakulteta specijalizirao je ortopediju i traumatologiju u najboljoj svjetskoj i europskoj klinici Istituto Ortopedico Rizzoli u Bologni. Radi na znanstvenoj karijeri i docent je na sveučilištima u Splitu i Dubrovniku, te je autor niza znanstvenih radova.
Praćenje sportaša
Kao liječnik prati brojne sportaše. Niz godina proveo je u rukometu, počev sa ženskom Hrvatskom rukometnom reprezentacijom, te je nastavio kao glavni liječnik Hrvatskog rukometnog saveza i član Zdravstvene komisije Svjetske rukometne federacije.
Nakon rukometa se vratio svom vaterpolu. „Izuzetna mi je čast, zadovoljstvo, ali i obveza, što sam imenovan za predsjednika kluba Mladost, velikog sportskog kolektiva iz kojeg sam ponikao, koji je proglašen najboljim klubom 20. stoljeća i koji ima najveći broj trofeja. Želim dati sve što je u mojoj moći da Mladost opet stane na svoje noge i ponovo postane vodeći klub.”
Naposljetku, dr. Miškulin naglašava:
Želimo da Hrvatska bude zdrava nacija, a temelj zdrave nacije je sport od malena i raznovrsnost. Ne može se sve bazirati na nogometu. Postoji more drugih sportova koji su jednako i više uspješni i zdravi. Djecu u osnovnoj školi treba usmjeravati prema vaterpolu, plivanju, taekwondou, atletici, stolnom tenisu, košarci, rukometu, hokeju…, a ne 90 posto djece usmjeravati prema nogometu. Jer postojimo i mi, „mali” sportovi, s brojem naših trofeja pripadamo među najveće.