Deformiteti stopala

event 24.04.2023.

Liječenje deformacija stopala ovisi o vrsti deformacije i njezinom uzroku. To može uključivati ​​korištenje posebnih uložaka ili ortopedskih pomagala, fizioterapiju, kirurške zahvate ili promjene načina života, poput nošenja cipela s adekvatnom potporom i vježbi radi jačanja mišiće stopala. Važno je konzultirati liječnika ako primijetite bilo kakve promjene u Vašim stopalima ili ako osjećate bol u tom području.

Deformacije i bolesti stopala mogu biti posljedica različitih uzroka i mogu se manifestirati na različite načine. Česti primjeri deformacija i bolesti stopala su:

  • Ravno (spušteno) stopalo – stopalo čiji svod je toliko spušten da gotovo sasvim prianja uz podlogu, od pete do prednjeg dijela stopala
  • Hallux valgus (čukalj) – deformacija velikog nožnog prsta koja uzrokuje njegovo savijanje prema drugim prstima, stvarajući kvrgu sa strane stopala
  • Čekićasti prsti (digitus maleus) – deformacija drugog ili srednjeg zgloba, najčešće uzrokovana dugotrajnim nošenjem cipela s visokim petama
  • Skvrčeni prsti (digitus fleksus) – slični čekićastim prstima i po izgledu i po simptomima, zbog čega ih je često teško razlikovati; posljedica deformacije drugog i zadnjeg zgloba prsta pa prsti nalikuju kandžama; karakterističan „hod na prstima”
  • Metatarzalgija – bol u području prednjeg dijela stopala, uzrokovana preopterećenjem
  • Plantarni fasciitis (petni trn) – upala plantarne fascije, tankog vezivnog tkiva koja se proteže donjom stranom stopala, uzrokujući bol u peti i stopalu.

Hallux valgus

Hallux valgus (čukalj) najčešća je deformacija u području stopala. Naziv dolazi od latinskih riječi koje simboliziraju zakretanje nožnog palca prema vanjskoj strani stopala. Uslijed zaokreta, unutarnji dio stopala postane podložniji stalnoj mehaničkoj iritaciji koja uzrokuje stvaranje nove kosti i lokalne upale, koja je glavni uzrok boli ovako deformiranog stopala.

Najčešći uzrok nastanka hallux valgus deformacije je dugotrajno nošenje neprikladne obuće koja pritišće prste i stavlja ih u nepravilan i neprirodan položaj. U većini slučajeva upala i bol mogu se uspješno spriječiti nošenjem prikladne obuće koja ne vrši pritisak na prste. Različitim ortozama na tržištu tijekom noći zadržavamo palac u korigiranom položaju, dok tijekom dana adekvatan ortopedski uložak može održavati takav položaj.

Razlozi zbog kojih biste se trebali odlučiti za operaciju su ograničavajuća bol, kronična upala i oteklina, deformacija prstiju, ukočenost prstiju, stalna bol. Cilj operacije je prestanak boli i ispravljanje deformacije u najvećoj mogućoj mjeri. Operacijsku tehniku odabire ortoped s obzirom na vrstu i uzrok deformiteta stopala.

Digitus fleksus

Digitus fleksus je čest deformitet koji zahvaća prste stopala od drugog do petog i uzrokuje bolove prilikom hoda. Izgled prsta je karateristično „čekićast”, odnosno prst je savijen i vrh je čvrsto uspravljen te pritišće podlogu. Ponekad se na stražnjoj strani stopala razvija jastučić kao reakcija na iritaciju kože pri hodu. Izvor bolova je ili pritisak na vrh prsta ili hiperkeratoza (jastučić) na stražnjoj strani prsta. U početnim fazama razvoja deformitet nije fiksiran, što znači da je prst moguće ispružiti uporabom vanjske sile. S vremenom deformitet postaje „fiksiran” i ne može se više ispraviti pasivnim pokretom. Poremećaj je posljedica neuravnoteženosti između tetiva koje savijaju i ispružaju prst. Razvoju doprinose upalne bolesti koje defomiraju zglob, kao npr. reumatoidni artritis.

Digitus varus

Digitus varus je deformacija malog prsta stopala, zbog čega se obično koristi puni latinski naziv digitus quintus varus. Uzrokovan je upalom V. metatarzalne kosti na dnu malog nožnog prsta kao posljedice neispravne mehaničke strukture stopala, pri čemu peta metatarzalna kost počinje stršati prema van dok se mali prst pomiče prema unutra. Poznat je i pod imenom „krojački čukalj” jer su u prošlosti krojači uglavnom sjedili prekriženih nogu, za što smatralo da uzrokuje izbočenje na vanjskoj strani stopala.

Petni trn

Plantarni fasciitis, poznatiji kao bol u peti ili petni trn, je sindrom prenaprezanja koji se manifestira jakom boli u području donjeg dijela petne kosti i/ili uzduž medijalnog uzdužnog svoda stopala.

Nastaje zbog dugotrajnih ponavljajućih opterećenja na plantarnu fasciju. Plantarna fascija je ligamentarna struktura koja se proteže donjom stranom stopala. Polazi s pete (petne kosti ili kalkaneusa) te se lepezasto širi do prstiju stopala. Smještena je ispod kože na tabanu i od nje odijeljena slojem masnog tkiva. Ima važnu biomehaničku ulogu prilikom kretanja: plantarna fascija priprema stopalo na kontakt s podlogom, tj. na apsorpciju sile koja pri tome nastaje, a pomaže i prilikom pripreme stopala za odraz od podloge.

Vanjski uzroci nastanka petnog trna su neprikladna obuća i greške u treningu, dok unutarnji uzroci uključuju skraćenu Ahilovu tetivu, spuštena stopala i pretilost.

Spušteno stopalo

Ravno ili spušteno stopalo (pes planus) je stanje u kojem je uzdužni svod stopala izravnat ili urušen, što dovodi do smanjene sposobnosti stopala da apsorbira udarce i pruža dovoljno potpore tijelu prilikom hodanja ili trčanja. Ovo stanje može biti prirođeno ili stečeno i može se pojaviti u jednom ili oba stopala.

Uzroci spuštenog stopala mogu uključivati ozljede stopala, upalu tetiva, bolesti mišića i živaca, ali i prekomjernu tjelesnu težinu, trudnoću ili dugotrajno stajanje i hodanje. U nekim slučajevima spušteno stopalo može biti nasljedno, što znači da se prenosi s generacije na generaciju.

Simptomi spuštenog stopala mogu uključivati bol u stopalu, oticanje, umor stopala nakon dužeg hodanja ili trčanja, a u nekim slučajevima i bol u koljenima, kukovima i leđima zbog nepravilne raspodjele težine tijela.

Liječenje spuštenog stopala može uključivati nošenje ortopedskih uložaka ili cipela s potporom svodu stopala, fizikalnu terapiju za jačanje mišića stopala i potkoljenice te u nekim slučajevima operativni zahvat za ispravljanje deformiteta. Važno je da se stanje pravovremeno dijagnosticira i liječi kako bi se spriječilo napredovanje deformiteta i ublažili simptomi.

Ortopedski ulošci su jedan od načina liječenja spuštenog stopala. Ulošci se prilagođavaju svakom pacijentu pojedinačno i dizajnirani su kako bi podržavali svod stopala, smanjili bol i nelagodu te poboljšali kretanje.

Postupak izrade ortopedskih uložaka za spušteno stopalo uključuje sljedeće korake:

  1. Liječnik specijalist procijenit će vaše stanje i proučiti vašu medicinsku povijest.
  2. Liječnik će napraviti specifičan predložak za vaše stopalo koji odgovara vašoj konstituciji – ne samo stopala već i cijele osovine tijela od stopala preko koljena do kukova i same kralježnice – te će poslužiti ortopedskom tehničaru za izradu uložaka.
  3. Ortopedski tehničar koristi materijale poput pluta, pjene ili termoplastike kako bi oblikovao uložak prema kalupu vašeg stopala.
  4. Nakon što su ulošci izrađeni, provjerit će se da se savršeno uklapaju u vašu obuću i pružaju optimalnu podršku.

Ulošci za spušteno stopalo mogu biti različitih oblika i veličina, ovisno o potrebama pacijenta. Mogu se koristiti s različitim vrstama obuće, uključujući tenisice, cipele i čizme. Važno je napomenuti da je potrebno određeno vrijeme za prilagodbu tijelu na nošenje uložaka, a potrebna je i redovita kontrola i prilagodba uložaka kako bi se osigurala najbolja moguća podrška stopalu.

U slučaju bilo koje bolesti stopala, vrlo je bitno da se stopalo obuhvati cijelo jer operacijom samo jednog dijela rješavamo posljedicu, ali nećemo riješiti uzrok. Zbog toga moramo vidjeti sve što se dešava sa stopalom te riješiti uzrok i posljedicu kako ne bi došlo do recidiva. Naša dosadašnja praksa je pokazala da smo na pravom putu jer recidiva ovakvih pojava, primjerice, pojava ponovnog halluxa valgusa i dr., nemamo.